Vijesti

Održana konferencija

U Splitu održana konferencija Budućnost željezničke infrastrukture u Dalmaciji

U Splitu je 7. ožujka 2023. održana konferencija Slobodne Dalmacije Budućnost željezničke infrastrukture u Dalmaciji.

Uvodni govor održao je državni tajnik u Ministarstvu, mora prometa i infrastrukture Alen Gospočić koji je istaknuo da je došlo vrijeme željeznice te da je većina novca namijenjenog za modernizaciju, oko pet milijardi eura, osigurana iz EU-ovih fondova, a ostatak iz nacionalnih izvora i kredita. Najavio je i 40 novih vlakova kroz dvije godine. a do 2032. čak 130 novih.

Nakon uvodnih govora održana je panel-rasprava na kojoj je sudjelovao i predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić, koji je istaknuo da HŽPP bilježi porast broja putnika te da ih je lani bilo 40 % više u odnosu na 2021., a u Splitsko-dalmatinskoj županiji 50 % više, odnosno u Šibensko-kninskoj županiji 33 % više.

Na pitanje o broju prevezenih putnika u prošloj ljetnoj sezoni, Ukić je rekao:

Vlak koji je prošlog ljeta prometovao iz Osijeka prema Splitu često je kasnio, ali su cijelo ljeto bile pune kompozicije. Sveukupno je bilo više od 90 tisuća putnika. Sve to pokazuje da interes za putovanje željeznicom raste unatoč nepovoljnim elementima, a jedan je svakako sporost. Ove godine Split će biti povezan sa sezonskim vlakovima koji će stizati iz Osijeka, Vukovara i Vinkovaca preko Zagreba i Siska, kao i međunarodnim vlakovima iz Budimpešte, Beča i Bratislave.

Vezano uz nabavu novih baterijskih vlakova, Ukić je istaknuo:

U sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti nominiran je projekt Primjena zelenih tehnologija u željezničkom putničkom prijevozu te je HŽPP potpisao ugovor za nabavu baterijskih vlakova. Ti vlakovi trebali bi biti isporučeni krajem 2024. godine, a u Kopilici bi trebala biti jedna punionica.

Među panelistima bio je i član Uprave HŽ Infrastrukture Darko Barišić, koji je izjavio:

Iako se u željeznicu u Hrvatskoj danas ulaže više nego ikada prije u povijesti, financijska sredstva nisu neograničena te se zbog toga ulaže najprije u najprofitabilnije pravce, a to su koridori od Rijeke do mađarske granice i onaj od granice Slovenije do granice sa Srbijom. – napomenuo je Barišić.

Kada je riječ o modernizaciji ličke pruge, HŽ Infrastruktura je u svoj plan investicija uvrstila projekt osuvremenjivanja pruge Oštarije – Knin – Split za koji će biti izdvojeno oko 100 milijuna eura u razdoblju 2022. – 2026. iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (39,8 milijuna eura), a dodatno bi se financirao iz kredita s državnim jamstvom. Projekt obuhvaća modernizaciju pruge, rekonstrukciju i obnovu kolodvora te modernizaciju i obnovu signalno-sigurnosnih uređaja.

S uvođenjem daljinskoga upravljanja te uklanjanjem uskih grla na ličkoj pruzi, povećat će se brzina prometovanja i po našim procjenama skratiti putovanje između Zagreba i Splita na četiri i pol do pet sati. – zaključio je Barišić.

U sklopu konferencije raspravljalo se i o budućnosti željezničkoga teretnog prijevoza u Dalmaciji. Istaknuto je da jedan vlak može prevesti količinu tereta koju preveze 30 tegljača te da bi cilj trebao biti revitalizacija teretnoga željezničkog prometa iz sve tri dalmatinske luke za koju je ključan razvoj infrastrukture. Također, istaknut je i potencijal povezivanja splitske zračnog i željezničkog prometa na splitskom području.