HŽPP
VAŽNA OBAVIJEST:

Posebna regulacija prometa između kolodvora Dugo Selo, Križevci, Koprivnica i Botovo

Vijesti

Revitalizacija željeznice u Istri

Datum: 26.3.2024. 10:03:53
U Puli 22. ožujka održana konferencija Green Istria 2030. Željeznica u Istri - nositelj integracije i zelenog razvoja

Konferencija, koja je u organizaciji Glasa Istre održana u pulskom hotelu Brioni, okupila je stotinjak sudionika među kojima predstavnike željezničkog sektora i jedinica lokalne i regionalne samouprave.  

Uvodne govore održali su predsjednica Uprave Novog lista Ankica Kruljac, pulski gradonačelnik Filip Zoričić, župan Istarske županije Boris Miletić i potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Konferenciju je otvorila predsjednica Uprave Novog lista koja je tom prigodom istaknula:

- Zahvaljujem na ovako velikom zanimanju za konferenciju u čijem je fokusu modernizacija željeznice kao preduvjet za razvoj gospodarstva, ali i ekološko očuvanje prostora. U zadnje je vrijeme u modernizaciju željeznica u Hrvatskoj uloženo oko milijun eura, a kakve nas promjene po tom pitanju očekuju do 2030. godine, najbolje ukazuje podatak kako će do tada biti uloženo oko šest milijardi eura. Revitalizacija istarskih željeznica važna je za budućnost i poticanje gospodarskog rasta i zaustavljanje uništenja okoliša, a cilj je jednako tako spajanje Istre s europskom željezničkom mrežom kako bi se rasteretile gužve u cestovnom prometu.

Na njezine se riječi nadovezao i gradonačelnik Pule:

Iz Beča se prije stotinu godina do Pule željeznicom putovalo šest sati. Vjerujem da će se do 2030. Pula opet na taj način i u tom vremenu biti povezana s tim gradom, kao i s drugim europskim središtima.

Istaknuvši da na Istru otpada više od trećine turističkog prometa u Republici Hrvatskoj, istarski župan Boris Miletić izjavio je:

Mijenjaju se oblici transporta, a mi smo pretežito autodestinacija. Ako želimo razmišljati o klimatskim promjenama, dakle, o ispustu CO2 u atmosferu, onda sigurno željeznica predstavlja nešto što je budućnost i to trebamo iskoristiti.

Ministar Butković zaključio je uvodni dio konferencije te napomenuo da je tema izgradnje željezničke infrastrukture u Istri, ali i u cijeloj Hrvatskoj, jedan od najvećih izazova mandata ove Vlade:  

Tu svi zajedno moramo prihvatiti činjenicu da u sljedećih desetak godina, kad govorimo o gradnji prometne infrastrukture, onda će sigurno na željeznicu ići 80 posto investicija, i to na obnovu, rekonstrukciju i izgradnju željezničke infrastrukture. Drago mi je da sam danas u Istri gdje smo u posljednje vrijeme realizirali brojne projekte u suradnji s Istarskom županijom, gradovima i općinama, jer smo od početka mandata Vlade pod vodstvom Andreja Plenkovića stvorili jedan partnerski odnos, bez obzira na političke razlike. Tu smo pokazali jednu zrelost da se možemo izdignuti iznad naših razlika, ali kad je riječ o važnim strateškim projektima, treba napraviti sve da Hrvatska iskoristi sve mogućnosti koje joj stoje na raspolaganju da ostvari sve projekte.  

Uoči panel-rasprave veliku pozornost izazvao je i videoprilog kojim je ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa istaknuo i važnost Raškog pravca, odnosno spojne pruge između Lupoglava i Štalija koji je od velikog značaja za razvoj lučkog prometa na Kvarneru.

U panel-raspravi sudjelovali su istarski župan Boris Miletić, zastupnik RH u Europskom parlamentu Valter Flego, predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić, predsjednik Uprave Končar – Električnih vozila Josip Ninić, voditelj inženjeringa i tvorničkog održavanja BAT-a Luka Mladenović te predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić.

Istarski župan naglasio je i da je revitalizacija željezničke pruge želja svih građana grada Pule i Istarske županije, a da vlak, izuzev školaraca i pokojeg radnika, građani Istre ne koriste.

Imamo prugu koju trebamo modernizirati i revitalizirati i na taj način smanjiti opterećenje cestovnog prometa. Omogućiti dolazak u Istru tim putem doista je velika razvojna šansa kada govorimo o turizmu, ali nemojmo zaboraviti i velika prednost za naše gospodarstvo. Mogli bi mnogo više iskoristiti željeznički promet kad bi on bio efikasan. - ocijenio je Miletić.

Optimističan zbog razvoja istarske željeznice i njezinog spajanja na ostatak Hrvatske, Flego je istaknuo:

Šansa koju sada imamo je generacijska šansa i uvjeren sam da to može biti veliki motor, zamašnjak razvoja cijele Hrvatske i da nećemo propustiti tu šansu. No, svjesni smo da ne pričamo o izgradnji dva kvadrata ceste ili željeznice, već o velikim projektima koji ne dolaze preko noći. Mislim da je ovo jedan sjajan primjer suradnje i činjenice da zajedno možemo napraviti enormne pomake. Ono što ja uvijek volim reći, 2050. je puno bliža nego 1990. i mislim da je stvarno došlo vrijeme da se tako počnemo i ponašati te da prioritete koje imamo uz pomoć europskih sredstava možemo realizirati.

Predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić sa zadovoljstvom je konstatirao kako se nakon predugog trenda zatvaranja pruga i općenitog neinvestiranja u modernizaciju željeznica, konačno krenulo u obnovu pruga i dodao:

Jedva čekamo značajnu modernizaciju pruga čime će se povećati brzine i frekvencije vlakova. Mada, koliko to tako ne izgledalo, već bilježimo značajno povećanje broja putnika. Primjerice u 2019. prevezli smo dobrih 19,8 milijuna putnika da bismo lani u 2023. stigli do 23 milijuna. U velikoj mjeri to je rezultat upravo aktivnosti uvođenja mjera resornog ministarstva i investicija u revitalizaciju željeznice. Paralelno s tehničkom komponentom, odnosno fizičkom obnovom pruga moramo stvoriti i navike putovanja vlakom. Dio te aktivnosti ogleda se u uvođenju besplatnog prijevoza za djecu i učeniku, a do od 1. siječnja 15. ožujka u tijeku je besplatan prijevoz za umirovljenike i starije od 65 godina gdje smo za kratko vrijeme stigli do 110 tisuća njihovih registracija. Naprosto, podrškom željeznici raste i broj njezinih korisnika. Možete samo zamisliti što će tek biti kada se izgradi infrastruktura, koji će to tek napredak biti. – kazao je Ukić dodavši da je u svemu od velikog značaja i suradnja s Končarom, od kojega su preuzeli 59 novih vlakova. Ove godine očekuje isporuka četiri vlaka, a dogodine dolazi još njih sedam.

Na to se nadovezao predsjednik Uprave Končar – Električnih vozila koji je izjavio:

S puno smo iščekivanja dočekali investicijski zamah u željeznicu, što je od velikog značaja i za našu proizvodnju. Posvećeni smo i izgradnji dizelskih vlakova za neelektrificirane pruge kojih je u Hrvatskoj čak 63 posto, u Istri i Dalmaciji posebno, no zbog zelene tranzicije moramo koristiti i ekološke energente. Ono što je naša projekcija i budućnost, mada ne tako bliska, svakako pripada vlakovima na vodik. U međuvremenu posvetit ćemo se i proizvodnji hibridnih vlakova koji bi kao energiju koristili i onu iz solarnih izvora. Time bismo došli do potpuno ekoloških vlakova što bi bio dobra proizvodna linija i za ostala tržišta. Investiranje u željeznicu donosi još jedan jako važan element - zadržavanje stručnjaka. K tome, kao što su to nekad bili brodovi, siguran sam da su naši vlakovi danas tehnološki najkompleksniji proizvodi u Hrvatskoj, u što je uključen i jako velik broj kooperanata. I da, ne manje važno, 75 posto sredstava uloženih u vlak ostaje u Hrvatskoj.

U nastavku se predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture osvrnuo na obnovu i revitalizaciju lokalnih i regionalnih pruga koje nisu podobne za sufinanciranje iz EU fondova i za koje je osiguran kredit u iznosu od 900 milijuna eura.

To uvelike mijenja priču u Istri, gdje smo prošle godine potpisali ugovor o izvedbi studijske dokumentacije za revitalizaciju i modernizaciju dionice od Pule do Buzeta i Lupoglav – Raša. Plan je da se kraja godine dovrši studijska dokumentacija, nakon čega bi išli u izradu projektne dokumentacije. Što se tiče Istre, u izvedbi imamo modernizaciju 13 željezničko-cestovnih prijelaza, šest ih je gotovo. To se sufinancira dijelom iz EU fondova, s dijelom iz kredita Svjetske banke. U pripremi je tender za rekonstrukciju 60-ak kilometara na različitim djelima te pruge kako bi podignuli brzinu vlaka na 100-njak kilometara na sat. Ovih dana smo završili uređenje sedam kolodvora, a očekuje nas i potpisivanje ugovora za još jedan u Kanfanaru. - rekao je Kršić dodajući da bi do kraja godine trebali potpisati ugovor za spomenutu rekonstrukciju za 60 od ukupno 144 kilometara pruge.

Foto: V.Karuza /Novi list