Vijesti

U uvodnom obraćanju sudionicima konferencije Željeznica za budućnost ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković istaknuo je:  

- Hrvatska zaslužuje imati željeznicu u rangu europske, a modernizacija cjelokupnog hrvatskog željezničkog sustava jedna je od najvećih državnih investicija u ovome trenutku. Svjedočimo najvećim ulaganjima u željeznicu u posljednjih nekoliko godina i mogu reći da danas novac više nije problem zahvaljujući bespovratnim EU-ovim sredstvima. Poteškoće predstavljaju zakonodavne i administrativne barijere koje usporavaju realizaciju velikih infrastrukturnih projekata i to moramo poboljšati. - izjavio je Butković. Ministar je dodao da je više od milijardu kuna dobiveno iz europskih fondova za kupnju 21 novog vlaka te da će ukupno biti nabavljena 33 nova vlaka, a skrenuo je pozornost i na projekt besplatnoga željezničkog prijevoza za djecu i učenike kojim će se, između ostalog, osigurati bolja povezanost prigradskih naselja s velikim središtima i građani vratiti željeznici.

O modernizaciji i restrukturiranju željezničkog sektora govorio je državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Alen Gospočić. Gospočić je kao ključne odrednice Vladinih investicija u željeznicu označio jačanje infrastrukture prema Luci Rijeka i podizanje kvalitete putničkog prijevoza.

– Četiri su ključna dijela reforme u željeznici koji se moraju provesti paralelno s investicijama. Riječ je o upravljanju željezničkim društvima, njihovoj reorganizaciji, planiranju sektorskih ulaganja i financiranju te razvoju znanja, tehnologija i vještina željezničkog sektora. – rekao je Gospočić i dodao da je tijeku odvajanje Pružnih građevina iz HŽ Infrastrukture kako bi Pružne građevine mogle samostalno konkurirati za novac iz fondova EU. Govoreći o zacrtanim ciljevima reforme željeznice, državni tajnik naveo je kako će 2031. u Hrvatskoj biti modernizirane pruge za brzine vlakova od 160 km/h po kojima će voziti 70 novih vlakova, a govoreći o reformi željezničkog prijevoza istaknuo je potrebu za integracijom gradskog i prigradskog javnog prijevoza gdje god je to moguće.

Nakon izlaganja državnog tajnika sudionicima skupa obratio se predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić održavši prezentaciju Željeznički infrastrukturni projekti.

- Radovi na pruzi Zagreb Zapadni kolodvor  ̶  Savski Marof idu planiranim tokom, bit će gotovi iduće godine. Sljedeću godinu planiramo aplicirati za sredstva EU i raspisati natječaj za izvođača radova za prugu Dugo Selo  ̶  Novska. Pravac Okučani  ̶  Vinkovci također je u fazi pripreme i očekujemo natječaj iduće godine kada bi mogli početi i radovi na pruzi Zagreb Glavni kolodvor  ̶  Zagreb Zapadni kolodvor. Do 2030. ćemo ukupno modernizirati i obnoviti 780 kilometara pruga uz ukupno investiranje od 5,4 milijardi eura, od čega je obnova 460 kilometara u fazi projektiranja, za 90 kilometara raspisani su natječaji, a radovi se odvijaju na 230 kilometara pruga. - izjavio je Kršić.

Održana panel-rasprava

Na panel-raspravi Željeznica za budućnost sudjelovali su Damir Šoštarić, ravnatelj Uprave za EU fondove i strateško planiranje u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Željko Ukić, Uprava-direktor HŽ Putničkog prijevoza, Josip Ninić, predsjednik Uprave Končar – Električna vozila, prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, dekan Građevinskog fakulteta, prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, dekan Fakulteta prometnih znanosti, i Duško Grabovac, predsjednik Uprave Luke Rijeka d.d. i predsjednik Udruženja luka pri HGK.

Tijekom panel-rasprave Uprava-direktor HŽPP-a Ukić potvrdio je da stari vozni park doprinosi nedovoljnoj kvaliteti prijevoza vlakovima i upozorio da ulaganja u pruge, dok su radovi u tijeku, doprinose smanjenju broja putnika.

- Za vrijeme radova na pruzi Zaprešić  ̶  Zabok imamo pad broja putnika od 25 posto, a na pravcu Križevci  ̶  Dugo Selo od 20 posto, a imamo i problem sve slabije naseljenosti teritorija koji pokrivamo. I dalje, međutim, smatramo da je najkvalitetniji, najfrekventniji i najudobniji željeznički promet, pogotovo prigradski što potvrđuju primjeri razvoja gradova Zaprešića i Dugog Sela. Osobito zato što će do kraja 2024. na prugama biti 70 novih vlakova. S novim vlakovima i moderniziranim prugama moramo imati i takve kolodvore. - izjavio je Ukić.

Govoreći o potencijalu Končara da zadovolji potražnju domaćih željeznica za novim vlakovima, predsjednik Uprave Končar – Električna vozila Ninić je naglasio: 

- Končar je HŽ Putničkom prijevozu isporučio 23 elektromotorna i pet dizelskih vlakova. Do kraja 2023. HŽPP-u će biti isporučeno isporučiti još 30 niskopodnih vlakova. Dosadašnji rezultati pokazuju da smo u mogućnosti zadovoljiti zahtjeve tržišta, a nastavljamo i rad na poboljšanju našeg proizvoda.

Dekan Građevinskog fakulteta Lakušić podsjetio je da bi prosječno trajanje spomenutih investicija trebalo biti između četiri i pet godina, a da one traju dvostruko dulje.

- Mi pedeset godina nismo projektirali neke od projekata u željeznici koje sada pripremamo, a na pripadajućim natječajima naši projektanti sada sudjeluju s jedva 20 posto. Znači, nedostatak projektanata jedan je od razloga zašto projekti idu tako sporo - komentirao je Lakušić.

Ravnatelj Uprave za EU fondove i strateško planiranje u resornom ministarstvu Šoštarić nadovezao se na Lakušićev istup podsjećanjem kako, osim projektanata, nedostaje i tvrtki koje bi odradile investicije u očekivanom roku.

- Modernizaciju pruge Dugo Selo  ̶  Križevci trebamo završiti do 2023., mislim da ćemo uspjeti u tome, a ako ne uspijemo, projekt će biti proglašen nefunkcionalnim sa stajališta investicija iz europskih fondova i morati ćemo ga dovršiti vlastitim sredstvima - naveo je Šoštarić. Uz to, Šoštarić je istaknuo da je rok za modernizaciju pruge Dugo Selo  ̶  Križevci već sada prolongiran za dvije godine. Dodao je da je pruga od granice s Mađarskom do Rijeke s procijenjenim iznosom ulaganja od 1,8 milijardi eura najveća investicija u željeznicu te da još uvijek nije odlučeno u kojem će se profilu graditi najteža dionica od Oštarija do Škrljeva, kao i da će novi rok za dovršetak nizinske pruge od Rijeke od mađarske granice biti 2035. ako se, dodao je, usuglase svi detalji s Europskom komisijom oko financiranja tog projekta.

Predsjednik Uprave Luke Rijeka Grabovac kazao je da nizinska pruga ima presudno značenje za riječku luku.

- Na žalost, zbog slabosti u infrastrukturi u posljednjih deset godina izgubili smo značajan dio prometa koji se usmjerio na luke Trst i Kopar. U luci Rijeka 70 posto tereta dolazi željeznicom, ostatak cestovnim putem što bi prvo trebalo preusmjeriti na željeznicu. Ako bi bile realizirane investicije u željeznicu koje su zacrtane, naša najveća luka mogla bi povećati svoj promet i spriječiti daljnje preusmjeravanje na luke u Trstu i Kopru. - istaknuo je Grabovac.

Komentirajući tijek investicije u nizinsku prugu do Rijeke, dekan Fakulteta prometnih znanosti Mlinarić upozorio je kako nizinska pruga nema alternativu.

- Moramo se upitati što ulaganja u nizinsku prugu do Rijeke znače za prometna rasterećenja gradova koje ona treba povezati, prigradski prijevoz i usluge koje će se pružati na tom pravcu. - kazao je Mlinarić. Mlinarić je dodao da smatra da nizinska pruga do Rijeke neće biti realizirana do 2030. kako je planirano.

Lakušić je kazao kako se ne treba opterećivati samo rokovima neke investicije u željezničku i drugu infrastrukturu, nego i potencijalima onoga u što se ulaže.

- Željeznička infrastruktura je presloženi sustav, daleko složeniji od, primjerice, autocesta. Ako gledamo kvalitetu investicija, onda nije ključno pitanje roka - komentirao je Lakušić. Dodao je kako su luke u Kopru i Trstu blizu dostizanja svog maksimalnog kapaciteta pretovara, dok riječka luka nije blizu ni 70 posto svog prekrcajnog potencijala.

Komentirajući status željeznice u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti Vlade, dekan Fakulteta prometnih znanosti Mlinarić izrazio je žaljenje što prometni stručnjaci nisu bili uključeni u izradu spomenutog plana.

- Nije pitanje samo uloge željeznice u Planu oporavka i otpornosti i investicija koje bi trebalo pripremiti, nego i povezanosti tih investicija s onim kako mi vidimo buduću ulogu naše države na globalnom tržištu, kakve usluge, primjerice, želimo pružati kroz zamišljenu nizinsku prugu do Rijeke i za koja tržišta. - komentirao je Mlinarić.