Mrežom duljine 2.617 kilometara dnevno prolazi oko 900 vlakova. Kreiranje voznog reda u cilju osiguravanja što kvalitetnije mobilnosti građana u uvjetima velikog broja radova na modernizaciji i obnovi pruga predstavlja veliki izazov. U organizaciji HŽ Putničkog prijevoza, Hrvatskog društva željezničkih inženjera, Saveza za željeznicu i Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu je 29. travnja 2025. održana konferencija na kojoj se raspravljalo o voznom redu i organizaciji prometa uslijed brojnih radova na pružnoj mreži.
Uvodno je prodekan Fakulteta prometnih znanosti Dario Babić istaknuo suradnju akademske zajednice sa svim dionicima iz željezničkog sustava u pružanju određenih rješenja kako bi sustav bio održiviji, a predsjednik Hrvatskog društva željezničkih inženjera Goran Horvat istaknuo je upravo doprinos inženjerske struke u uvođenju novih tehnologija i rješenja kojima se unaprjeđuje sustav. Predsjednik Saveza za željeznicu Mladen Nikšić govorio je o željeznici kao kralješnici cijeloga prometnog sustava i važnosti izrade kvalitetnog voznog reda, a predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić istaknuo je kako je ključna točnost u izvršenju voznog reda te da uslijed radova dolazi do velikih poteškoća, a time i nezadovoljstva putnika pruženom uslugom.
Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek osvrnuo se na velike investicije u željeznički sektor, kako na samoj infrastrukturi, tako i u nabavi novih vlakova, te istaknuo:
- U ovom trenutku kroz hrvatsku željezničku mrežu svakodnevno prometuje oko 900 vlakova. Istovremeno, gotovo da nema dijela mreže na kojem se ne odvijaju radovi - modernizacija, elektrifikacija, sanacije, digitalizacija. Ilustracije radi, ako uzmemo u obzir samo jedan ključni prometni koridor, a to je onaj od državne granice s Mađarskom do naše glavne luke u Rijeci, možemo konstatirati kako se na 45 % te dionice u ovom trenutku odvijaju projekti koji su u fazi izvođenja radova pa onda možemo pretpostaviti koliko je kompleksno istovremeno organizirati i promet i radove. Upravo taj paralelni život prometa i radova predstavlja jedan od najsloženijih izazova u upravljanju željezničkim sustavom. Konferencija je zato idealna prilika da otvoreno govorimo o pitanjima koja nas sve dotiču - od sigurnosti i pouzdanosti prijevoza preko utjecaja na korisnike do učinkovitosti koordinacije između upravitelja infrastrukture, prijevoznika, izvođača radova i javnosti. Cilj nam je danas ne samo analizirati aktualno stanje, već i čuti konkretna rješenja, primjere dobre prakse i vizije kako održati visoku razinu prometa usprkos opsežnim radovima. – zaključio je Tušek.
U prezentacijskom bloku sudionici konferencije detaljno su upoznati s važnošću PSO ugovora, odnosno 10-godišnjeg ugovora o pružanju javne usluge potpisanog između Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i HŽ Putničkog prijevoza. Tu je temu prezentirao Tibor Jurković iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture naglasivši:
- Ugovor osigurava da prijevoz putnika željeznicom nije privilegija samo urbanih i gusto naseljenih područja, već da je dostupan svima bez obzira gdje žive. Često zaboravimo da tržište, ako ga pustimo da djeluje bez ikakvih korekcija, neće ponuditi uslugu svugdje naprosto zato što to nije isplativo. I upravo tu država uskače s PSO-om kako bi prepoznala gdje je prijevoz potreban, iako nije isplativ, te omogućila njegov kontinuitet i razvoj. Dakle, PSO ugovor osigurava pravo građana na mobilnost, povezanost, i socijalnu uključenost, što ga čini temeljnim dijelom prometne i društvene infrastrukture. Kad govorimo o socijalnoj uključenosti, a to se prije svega odnosi na učenike, studente i starije osobe jer prijevoz ne smije biti luksuz, zahvaljujući PSO-u i odlukama Vlade RH uvedene mnoge pogodnosti: besplatan prijevoz za djecu, učenike, umirovljenike i starije od 65 godina te povoljniji prijevoz za studente. – rekao je Jurković.
U posljednjih sedam godina u željezničku infrastrukturu uloženo je gotovo 900 milijuna eura, a jasno je vidljiv trend kontinuiranog rasta ulaganja. Primjerice, u 2023. investicije su više nego utrostručene u odnosu na 2017. godinu. Od tih ulaganja trećina se odnosi na velike infrastrukturne projekte, od kojih je čak 80 % sufinancirano sredstvima iz EU fondova i međunarodnih razvojnih banaka. Investicije u željezničku infrastrukturu u sljedećem razdoblju doseći će 6 milijardi eura. O organizaciji voznog reda uslijed radova govorio je Anto Krajina iz HŽ Infrastrukture.
- Upravljamo s 2.617 kilometara pruge, od čega je 11 % dvokolosiječnih pruga, a 39 % je elektrificirano. S jednim željezničkim putničkim prijevoznikom te 9 teretnih prijevoznika intenzivno komuniciramo i dogovaramo izvršenje voznog reda. Ono je zahtjevno u trenutku kad se na nekoj dionici izvode radovi pa je putnički prijevoz organiziran zamjenskim autobusima. Nastojimo što ranije najaviti radove kako bi se svi prijevoznici lakše organizirali, no to nije uvijek moguće jer se i izvođači radova susreću su s raznim izazovima. Radovi će se još više intenzivirati u razdoblju pred nama, no posljedično imat ćemo obnovljenu mrežu pruga na kojima će i izvršenje voznog reda biti puno točnije nego što je to slučaj danas. – istaknuo je Krajina.
I u postojećim uvjetima kontinuirano se povećava frekvencija vlakova kako bi se osigurala kvalitetnija mobilnost građana, a i broj putnika iz godine u godinu raste. U 2024. HŽPP prevezao je 24,6 milijuna putnika. O dobrim, ali i onim lošijim primjerima iz svakodnevne prakse govorila je Andrea Glavaš iz HŽ Putničkog prijevoza.
- Ako analiziramo primjer vlaka 4001 koji vozi na relaciji Rijeka – Zagreb, a pruga je jednokolosiječna, taj vlak ima 7 križanja s drugim vlakovima na svom prijevoznom putu. Njegovo kašnjenje uzrokuje kašnjenje svih tih 7 vlakova, a pomicanje vremena polaska tog vlaka također utječe na polaske/dolaske drugih vlakova. Posljedično imamo puno primjedbi putnika, a u ovoj situaciji jednostavno nije moguće pronaći rješenje koje odgovara svima. Kad govorimo o dobrim primjerima i kvalitetnom voznom redu, možemo primjerice spomenuti relaciju Zabok – Krapina. Nakon obnove te dionice pruge i povećanja brzine prometovanja, HŽPP je povećao frekvenciju vlakova te su danas ta dva grada povezana s 37 vlakova dnevno, čime je zaista povećana dostupnost željezničkoga javnog prijevoza i unaprijeđena kvaliteta mobilnosti. – zaključila je Glavaš.
O primjeru dobre prakse govorio je prof. dr. sc. Borna Abramović s Fakulteta prometnih znanosti.
- Ključ organizacije voznog reda uslijed izvođenja radova je u dobrom i kvalitetnom planiranju. Istaknuo bih primjer švicarskoga nacionalnog prijevoznika i upravitelja infrastrukture. Kod njih samo planiranje traje i do 5 godina. U tom razdoblju analizira se opseg radova koje je potrebno izvesti na određenoj većoj dionici pruge, opseg prometa koji će prolaziti za vrijeme radova i mogućnosti zamjenskog prijevoza, a sve u cilju da tijekom izvođenja radova nema većih kašnjenja te da su putnici izuzetno kvalitetno informirani kako i kada će moći koristiti javni prijevoz u tom razdoblju. Takvim primjerima se moramo voditi i mi u Hrvatskoj. – istaknuo je Abramović.
Na konferenciji je organizirana i panel-rasprava u kojoj su sudjelovali zamjenik župana Međimurske županije Josip Grivec, gradonačelnik Zaprešića Željko Turk, ravnatelj Uprave za EU fondove i strateško planiranje iz resornog Ministarstva Damir Šoštarić, član Uprave HŽ Infrastrukture Subhi Tawfiq i predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić. Panelisti su raspravljali o važnosti uključivanja jedinica lokalne i regionalne samouprave prilikom izrade voznog reda kako bi se zajednički izradio vozni red koji odgovara potrebama građana za svakodnevnim migracijama te kako bi cjelokupna javnost bila informirana o radovima i poteškoćama u izvršenju voznog reda.
Tijekom rasprave zamjenik župana Grivec je istaknuo:
- Prijevoz vlakom je zaista budućnost i na tome moramo svi inzistirati zbog ekologije i cjenovne dostupnosti takvog prijevoza. Mi u Međimurju očekujemo kvalitetnije i brže veze i regionalno i sa Zagrebom. Surađujemo s HŽ-ovim društvima, suradnja je dobra, imamo i razumijevanja za to da se pruge no mogu obnoviti preko noći. Vjerujemo da će naše strpljenje na kraju rezultirati kraćim vremenima putovanja i većim brojem linija. Kad bismo imali više linija, i putnika bi bilo više.
Na to se nadovezao gradonačelnik Turk:
- Na našem području su radovi završili, strpljenje se na kraju isplatilo. Sve više raste interes za prijevoz vlakom sa širega zaprešićkog područja. Danas se i prilikom kupnje stana u Zaprešiću postavlja pitanje kolika je udaljenost do najbližeg željezničkog kolodvora. Na našem širem području imamo pet kolodvora i stajališta, sada nam je i zbog gospodarskog razvoja u fokusu upravo željeznički kolodvor Novi Dvori. Tamo se radi nova poslovna zona za koju je također željeznička povezanost ključna. Nakon obnove pruge i veće potražnje za putovanje vlakom, novi problem nam je manjak parkirališnog prostora kod željezničkih kolodvora i sada radimo na tome. Radimo i na uvođenju autobusnih linija koje voze do vlaka.
Istaknuvši važnost suradnje s jedinicama lokalne i regionalne samouprave, predsjednik Uprave HŽPP-a Ukić je rekao:
- Komunikacija s građanima, postojećim ali i potencijalnim putnicima lakša nam je kad se uključe županije, gradovi i općine. Zaista redovno održavamo sastanke s velikim brojem jedinica lokalne i regionalne samouprave jer je teško naći ravnotežu između zahtjeva za korekcije voznog reda i uvođenje više vlakova na određenom području i naših tehničkih ograničenja, koja se odnose i na broj raspoloživih vozila i na stanje željezničke infrastrukture. No trudimo se balansirati, uvodimo nove linije gdje god je to moguće, nabavljamo nove vlakove i njima unaprjeđujemo kvalitetu usluge.
Više o kompleksnoj organizaciji prometa u uvjetima intenzivnih radova govorio je član Uprave HŽ Infrastrukture Tawfiq:
- Izrada voznog reda je kompleksan proces, a kad u njega uključimo i ograničenja zbog izvođenja radova na određenim dionicama pruga, cijeli proces je još složeniji. Logistički je izuzetno zahtjevno organizirati promet tijekom izvođenja radova. Kod svih radova do sada ni u jednom trenutku nije bio obustavljen promet, samo se dio vlakova reducira te se uvodi zamjenski prijevoz. Komunikacija s putnicima je izuzetno važna, odnosno pružanje pravovremenih i točnih informacija. Stoga radimo i na tom procesu, odnosno na unaprjeđenju digitalnih rješenja za informiranje putnika.
Raspravu je zaključio ravnatelj Uprave za EU fondove i strateško planiranje Šoštarić koji je istaknuo:
- Kada govorimo o ulaganjima u željezničku infrastrukturu u fokusu su nam koridorski pravci. Iskorištavamo sva dostupna sredstva iz EU fondova, dio projekata je završen, dio u tijeku, a dio u fazi planiranja. Sredstva uložena u željeznicu reflektiraju se na više područja, od gospodarstva do svakodnevne mobilnosti građana. Polako se počeo mijenjati i opći dojam o željeznici. Puno se komunicira o radovima i promjenama, o novim vlakovima u prometu, kao i planovima za nastavak obnove voznog parka. Planovi o obnovi željezničke infrastrukture obuhvaćaju i sveobuhvatnu mrežu pruga u Hrvatskoj.
