HŽPP

Vijesti

Sinergija politike i prijevoznika za razvoj integriranog prijevoza

U Hrvatskoj gospodarskoj komori 30. studenoga održan je okrugli stol Integrirani prijevoz putnika u funkciji održive mobilnosti.

Na okruglom stolu raspravljalo se o prednostima uvođenja integriranoga javnog prijevoza putnika (IJPP) na području RH, ulozi jedinica lokalne i regionalne samouprave u organizaciji javnog prijevoza putnika, suradnji željezničkog i autobusnih prijevoznika te smjernicama razvoja IJPP-a.

Državna tajnica za promet dr. sc. Nikolina Brnjac naglasila je važnost cjelovitoga zakonodavnog okvira kojim će se potaknuti razvoj integriranog prijevoza:

- Sukladno Strategiji prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2030. integrirani prijevoz prepoznat je kao bitan čimbenik u razvoju sustava održive mobilnosti. Vrata integraciji prijevoznika otvorio je novi Zakon o cestovnom prometu koji daje novu ulogu jedinicama lokalne i regionalne samouprave u organiziranju javnog prijevoza, te ugovor o prijevozu putnika koji javnoj usluzi u županijskom prijevozu direktno omogućuje prijelaz u sustav integriranog javnog prijevoza. Sinergijom političkih čimbenika na državnom i lokalnom nivou i prijevoznika u svim modovima prijevoza, uz potporu EU fondova integrirani putnički prijevoz moguć je i ostvariv.

Uvođenjem IJPP-a poboljšava se prometna dostupnost i povećava privlačnost usluge javnog prijevoza kroz bolju prometnu povezanost željezničkog i drugih vidova prijevoza. Prednosti uvođenja IJPP-a za putnike su učestaliji polasci, kraće vrijeme putovanja i brži nastavak putovanja nakon presjedanja u točki integracije, čime se povećava kvaliteta života građana. Uz kvalitetniju uslugu prijevoza i poticanje korištenja integriranoga javnog prijevoza u cilju povećanja razine sigurnosti u prometu, uvođenjem IJPP-a smanjuje se zagušenost prometnica i onečišćenje okoliša koje generira prometni sustav.

- EU je odavno prepoznala važnost održive mobilnosti i sve više europskih gradova uvodi, modernizira i kontinuirano unaprjeđuje ovaj sustav prijevoza putnika radi svih prednosti koje donosi. Samo dobro razvijen prometni sustav može omogućiti hrvatskim građanima povećanje kvalitete života i rada na određenom području, a gospodarstvu da se razvija i bude konkurentnije. Važno je istaknuti neizmjernu ulogu koju željeznica ima u razvoju svake zemlje budući da ona predstavlja kralježnicu kako za razvoj gospodarstva tako, i za demografiju kroz lakšu migraciju radne snage. - istaknula je potpredsjednica HGK za gospodarstvo, promet i veze Mirjana Čagalj.

Važnost integriranog prijevoza prepoznala je i akademska zajednica koja aktivno sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima koji promiču razvoj tog prometnog sustava.

- Uspostava funkcionalnog integriranog prijevoza putnika predstavlja znanstveni izazov. Naime, samo kvalitetnim i kvantitativnim metoda istraživanja moguće je uspostaviti svrsishodan takav sustav. Upravo zbog toga Fakultet prometnih znanosti aktivno sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima na tematiku integriranog prijevoza putnika, a u vremenu koje dolazi želimo biti potpora i u uspostavi takvih prometnih sustava širom Republike Hrvatske. – naglasio je dekan Fakulteta prometnih znanosti dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić.

Brojni su razlozi zbog kojih je nužno razviti IJPP u Hrvatskoj. O tome je govorio ičlan Uprave HŽ Putničkog prijevoza Mladen Lugarić.

- Svjedoci smo zagušenosti prometnica, osobito u vršnim satima kada građani idu na posao, u škole, fakultete. Svakodnevna migracija stanovništva je otežana i građani puno vremena gube u prometu. Osim toga postoji ograničenje prostornog kapaciteta za širenje prometne cestovne mreže na gradskom i prigradskom području. Prijevoznici moraju postići sinergiju i ne trošiti resurse na paralelne linije željezničkog i autobusnog prijevoza, što uzrokuje i visoke operativne troškove. Svi zajedno moramo voditi računa o ekološkom onečišćenju. Sve ovo dovodi do lošije kvalitete života građana i to moramo promijeniti.

Pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Stipe Mamić istaknuo je kako je MZO zainteresirano za uvođenje integriranog prijevoza. Trenutačno u prijevozu učenika dominira autobusni prijevoz, dok se na željeznički odnosi oko tek 12%. Cijena željezničkog prijevoza na pojedinim relacijama je 3 do 4 puta manja.

- Uvođenje integriranog prijevoza trebalo bi dovesti do jedne sinergije i kvalitetnije usluge. Na prvom nam je mjestu činjenica da prijevoz svugdje treba biti jednako zastupljen. MZO godišnje izdvaja više od 300 milijuna kuna za prijevoz većinom učenika te manjim dijelom za studente. Analizom smo utvrdili da oko 44% učenika koristi prijevoz. S obzirom da broj učenika pada, a time i dio linija, nažalost, postaje nerentabilan, Vlada RH je ove godine povisila limite za 22% te je time otvoren prostor da se snažnije uključimo u sufinanciranje tog prijevoza, čime osiguravano dostupnost prijevoza za sve učenike. – dodao je Mamić.

Uvođenje integriranog prijevoza u Sloveniji upravo je bilo namijenjeno boljoj dostupnosti javnog prijevoza učenika i studenata. IJPP u Sloveniji je uveden 2016. i u njemu sudjeluje 35 prijevoznika, a koristi ga više od 90.000 putnika. Slovenski sustav predstavio je dr. sc. Primož Kranjec s Prometnog instituta Ljubljana. Istaknuo je kako je inicijator uvođenja IJPP-a bilo slovensko Ministarstvo infrastrukture. S rezultatima su zadovoljni te razmatraju proširenje sustava i na ostale građane.

- Sustavom upravlja jedan upravitelj za cijelu Sloveniju, obuhvaća sve prijevoznike koji obavljaju obaveznu javni prijevoz u međumjesnom prometu i mjesnom prometu, ima 265 prodajnih mjesta, koristi 1.500 mobilnih terminala za prodaju, registraciju i provjeru karata, a putnici imaju pametne kartice. – dodao je Kranjec.

Cilj je postići održivu mobilnost prateći primjere europskih gradova u kojima je takav prijevoz razvijen. S obzirom da IJPP koristi prednosti svih prijevoznih modova uz korištenje zajedničkih karata, voznih redova i tarifa, uvođenjem i razvojem integriranog javnog prijevoza u RH povećala bi se kvaliteta javnog prijevoza, a time i osigurala kvalitetnija mobilnost građana.

Predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić je istaknuo:

- Nakon uvođenja integriranog prijevoza u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci, koji iz godine u godinu rezultira sve većim brojem putnika, HŽ Putnički prijevoz zalaže se za sustavan razvoj integriranog prijevoza u Hrvatskoj. Javni prijevoz je najsigurniji oblik prijevoza, a kod razvoja IJPP-a trebamo se usredotočiti na funkcionalne regije. On i danas u ova četiri grada funkcionira do 50 km, odnosno do 60 minuta vožnje do grada. S obzirom na zagušenost prometnica i porast individualnog prijevoza, suradnjom svih dionika možemo razviti održiv i energetski učinkovit prometni sustav, čime bismo uslugu javnog prijevoza učinili privlačnijom. Željeznica nije zamišljena da bude sama za sebe, treba se integrirati s drugim oblicima prijevoza. – rekao je Ukić.

I privatni autobusni prijevoznici pokazuju velik interes za ovakav oblik prijevoza. Suradnja treba biti transparentna, a udjeli pravedno raspodijeljeni.

Direktor Čazmatrans Prometa Damir Pavlović je dodao:

- Interes nas privatnika definitivno postoji. Kako bi se uveo integrirani prijevoz, potrebno je mnogo razgovora, dogovora i teorija, mnogo podataka da svi zajedno dođemo do zajedničkog interesa. Mi moramo voditi računa o tržišnom poslovanju, no za nas kao i za željeznicu putnici su na prvom mjestu. Nesporno je da bi za nas, autobusne prijevoznike, bilo lakše da ne ulazimo u centre gradova, već da se sa željeznicom spajamo u određenim točkama integracije. Suradnjom možemo pružiti putnicima još bolju uslugu.

Savez za željeznicu jedan je od inicijatora uvođenja IJPP-a u Hrvatskoj. Predsjednik Saveza Zoran Maršić govorio je o primjerima dobre prakse i istraživanjima koja nužno prethode razvoju IJPP-a.

- Istraživanja u kojima smo sudjelovali u 2009. i 2010. u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji bila su podloga za Masterplan integriranog prijevoza regije Sjeverna Hrvatska. Temelj uvođenju IJPP-a moraju biti interdisciplinarna istraživanja koje pokazuje potrebu naših korisnika. Naši građani rado će koristiti javni prijevoz za većinu putovanja ako je funkcionalan i učestao, ako su dostupne informacije, ako ima dovoljno polazaka, ako su vozni redovi usklađeni. Pred svima nama u sektoru prometa zahtjevan je zadatak, ali ne i nemoguć. Suradnjom ćemo uspjeti stvoriti bolje sustave javnog prijevoza i prevesti više građana, a od toga će koristi imati čitava zajednica.

Na okruglom stolu naglašena je važnost infrastrukture koju je potrebno modernizirati i prilagoditi zahtjevima integriranog javnog prijevoza (intermodalni terminali, parkirališta i dr.). Uvođenje integriranog prijevoza nosi niz koristi za regionalnu i lokalnu samoupravu, o čemu je govorio župan Međimurske županije Matija Posavec.

- Kao što smo zaključili i u Masterplanu regije Sjeverna Hrvatska, niz je prednosti ovakve organizacije prijevoza. Temeljno je pitanje gdje jesmo i gdje želimo biti – je li cilj zakonodavnog okvira da povećamo broj putnika u javnom prijevozu i smanjimo individualni prijevoz. Tom cilju mora biti prilagođen novi sustav. Zakonski okvir je dijelom napravljen i novim Zakonom o cestovnom prometu, trebaju se još definirati pravilnici. Treba mijenjati trendove, uvoditi linijski prijevoz, uskladiti vozne redove. Ne smijemo zaostajati za razvijenim zemljama 50 godina. Treba uložiti u razvoj željezničke infrastrukture koristeći Operativni program 2020. – 2027., trebaju nam brze pruge, treba postaviti jasnu strategiju, a potom napraviti masterplanove i svu dokumentaciju za pojedine funkcionalne regije. Nakon toga uslijedit će rezultati u javnom prijevozu putnika.

U europskim zemljama nositelj IJPP-a je željeznički prijevoz na koji se nadovezuju linije cestovnog prijevoza, čime korisnici dobivaju češće linije i kvalitetniju povezanost. Sukladno pozitivnim europskim iskustvima proces uvođenja integriranoga javnog prijevoza putnika je dugotrajan, no nužan radi uspostavljanja kvalitetnoga prometnog sustava, kojim se ostvaruju mnoge prednosti za sve dionike - putnike, prijevoznike, lokalnu i regionalnu samoupravu te gospodarstvo.

Okrugli stol održan je pod pokroviteljstvom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u organizaciji HGK, HŽ Putničkog prijevoza, Fakulteta prometnih znanosti, Saveza za željeznicu i Zajednice za intermodalni transport i logistiku HGK.