HŽPP

Vijesti

Perspektive južnih vrata Europe

U Rijeci održan Poslovni forum i predstavljeni projekti kojima bi se omogućila bolja povezanost i veća konkurentnost riječke luke i riječkoga prometnog pravca

U Rijeci je 1. listopada održan Poslovni forum Perspektive južnih vrata Europe na kojemu su održane panel-rasprave i predstavljeni projekti kojima bi se omogućila bolja povezanost i veća konkurentnost riječke luke i riječkoga prometnog pravca. Drugoga dana Foruma panel-rasprave održane su u vlaku na relaciji Rijeka – Zagreb, u kojemu je potpisan i Sporazum o suradnji na obnovi pruge Lupoglav – Raša.  

U povodu 150. obljetnice početka gradnje pruge Karlovac – Rijeka, Županijska komora Rijeka Hrvatske gospodarske komore 1. listopada organizirala je međunarodni poslovni forum Perspektive južnih vrata Europe, koji je bio održan u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci. Pokrovitelj Foruma bilo je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, a partneri Primorsko-goranska županija, Grad Rijeka, HŽ Infrastruktura, HŽ Cargo, HŽ Putnički prijevoz, Manšped d.o.o. i Hrvatsko društvo željezničkih inženjera.

Na početku Foruma ministar Butković izjavio je da pruga Zagreb - Rijeka ima veliki potencijal te da je razvoj željezničke infrastrukture jedan od glavnih preduvjeta za dosezanje punog potencijala riječke luke.

U željezničku mrežu, najvećim dijelom nizinsku prugu, Hrvatska će do 2030. uložiti tri i pol milijarde eura. Prepoznala je to i Europska unija, koja je Rijeku uvrstila u mrežu glavnih europskih TEN-T prometnih koridora te već sada u znatnom postotku sufinancira projekte na tom pravcu. – rekao je Butković.

Nakon uvodnih govora održan je okrugli stol Prostorni planovi i željeznička povezanost – temelj razvoja i konkurentnosti na kojemu su sudjelovali predstavnici HGK ŽK Rijeka, Fakulteta prometnih znanosti, HŽ Infrastrukture, HŽ Putničkog prijevoza, HŽ Carga, Primorsko-goranske županije,  Pravnog fakulteta u Rijeci, Prometnog instituta iz Ljubljane, Svjetske banke, Hrvatskog društva željezničkih inženjera te tvrtki Energia Vitalis i Rail Cargo Logistic Croatia. Na okruglom stolu raspravljalo se o povijesti, sadašnjosti i perspektivi riječke luke, pri čemu su predstavljena otvorena pitanja i potencijal željezničkog čvorišta Rijeka.

Župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina rekao je da treba hrabrije i brže krenuti u realizaciju strateških projekata te istaknuo da je Županija u prostornom planu na vrijeme definirala nove dionice pruge, a riječki gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je važnost obnove kolodvora Rijeka s obzirom da će 2020. Rijeka biti Europska prijestolnica kulture.

Član Uprave HŽ Infrastrukture Nikola Ljuban rekao je da se projektiranje riječkog kolodvora oduljilo jer je objekt pod spomeničkom zaštitom te da će projektna dokumentacija uskoro biti gotova nakon čega će biti raspisan novi natječaj, a procjenjuje se da će obnova kolodvora vrijedna oko 22 milijuna kuna početi do kraja godine. Uz to, Ljuban je predstavio trenutačno stanje i planove ulaganja HŽ Infrastrukture te istaknuo:

Od Jurdana do Botova ne postoji dionica koja nije u nekoj fazi natječaja za projektiranje ili radove, ili u fazi projektiranja, ili u fazi radova. Trenutačno su u tijeku radovi na Brajdici, Zagrebačkom pristaništu i na dionici Dugo Selo – Križevci, u tijeku je natječaj za radove za dionicu Križevci – državna granica, a do kraja godine očekujemo otvaranje natječaja za radove na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac. U fazi projektiranja jest dionica Škrljevo – Rijeka – Jurdani, u natječaju za projektiranje su dvije dionice između Karlovca i Škrljeva kao i studija zagrebačkoga čvorišta, koja će jednom zauvijek odrediti kako ono treba izgledati.

Predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić predstavio je projekt razvoja integriranoga javnog prijevoza na području Rijeke.

U suradnji s gradovima Rijeka, Bakar i Matulji te autobusnim prijevoznikom KD Autotrolej, HŽ Putnički prijevoz uveo je 1. rujna 2018. integrirani javni prijevoz putnika na riječkom području usmjeren na povezivanje autobusnoga i željezničkog prijevoza u cilju stvaranja dodane vrijednosti za putnike i povećanja kvalitete usluge kroz povoljnije cijene karata i usklađene vozne redove.

U cilju poticanja korištenja integriranog prijevoza, Ukić je dodao da je od rujna ove godine uveden pilot-projekt kojim se putnicima koji kupe karte KD Autotroleja omogućava i putovanje u vlakovima HŽPP-a bez nadoplate na relacijama Rijeka – Šapjane i Rijeka – Škrljevo – Zlobin.

Tijekom okruglog stola raspravljalo se i o potencijalu riječkoga prometnog pravca, okolnostima koje su priječile da se ostvari njegov puni potencijal te o perspektivi riječke luke, a vodila se i rasprava o prometnom planiranju, problematizirala se potreba za izgradnjom nove pruge i modernizacije postojeće, a predstavljene su i ostale investicije u željezničku i prometnu infrastrukturu.  

Uz predstavljanje programa projekta Rijeka 2020. – Europska prijestolnica kulture, drugog dana Foruma u vlaku na relaciji Rijeka – Zagreb održane su panel-rasprave Prometna infrastruktura i povezanost logističkih centara i Perspektive južnih vrata Europe i novi europski put svile. Tijekom prvoga panela državni tajnik Tomislav Mihotić iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture govorio je o željezničkim i lučkim projektima, a predstavljeni su i željeznički infrastrukturni projekti na riječkom prometnom pravcu. U sklopu drugog panela raspravljalo se o namjeri ulaganja kineskih kompanija u područje sjevernog Jadrana, mogućnostima intermodalnog prijevoza od Rijeke prema Austriji te podršci Europske komisije u Hrvatskoj u razvoju luka na sjevernom Jadranu, pri čemu su potencijali riječke luke veći od Trsta i Kopra.

Također, u vlaku je potpisan i Sporazum o suradnji na obnovi pruge Lupoglav – Raša i uspostavi željezničkog prometa do Luke Bršica, koji su potpisali predstavnici HŽ Infrastrukture i Lučke uprave Rijeka. Time je uspostavljena suradnja na pripremnim aktivnostima u cilju prijave na natječaje za sufinanciranje projekta iz fondova EU-a, u sklopu koje će se u sljedećih 15 dana oformiti zajedničko operativno tijelo za provedbu, nadziranje i koordiniranje navedenih aktivnosti.