HŽPP

Vijesti

Delegacija CER-a u Zagrebu

U sjedištu HŽ Putničkog prijevoza održan sastanak predstavnika CER-a, MMPI, HŽI i HŽPP

U sjedištu HŽ Putničkog prijevoza 6. rujna održan je sastanak predstavnika Zajednice europskih željezničkih poduzeća i upravitelja infrastrukture (CER), Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, HŽ Infrastrukture i HŽ Putničkog prijevoza. Na sastanku su predstavljene aktivnosti i planovi CER-a i tijela EU-a vezani uz donošenje pravne regulative, nacionalni planovi razvoja i izazovi s kojima se susreće željeznički sektor na području EU-a. 

Na sastanku su bili izvršni predsjednik CER-a Libor Lochman i voditelj odnosa s javnošću i članicama CER-a Ilja Lorenzo Volpi, voditelj Službe za intermodalni promet Danijel Krakić iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željo Ukić te članovi Uprave HŽ Infrastrukture Darko Barišić i Marko Z. Žubrinić sa suradnicima.     

Nakon što je predstavio glavne smjernice EU-ove politike za razvoj željezničkoga sektora, izvršni predsjednik CER-a osvrnuo se na planove vezane uz izmjene pravnoga okvira EU-a vezanog uz prava putnika, odnosno Uredbe br. 1371/2017 o pravima i obvezama putnika u željezničkom prometu, Direktive o eurovinjeti te Direktive 92/106/EEC o kombiniranom prijevozu. Također, Lochman je istaknuo da su u cilju učinkovitijeg poslovanja i smanjenja emisije štetnih plinova iz prometnoga sektora objavljeni rezultati studije Europske komisije o održivoj naplati prometne infrastrukture, u kojoj je zaključeno da među svim vrstama prometa željeznica generira najmanje vanjske troškove i najmanje onečišćuje okoliš, zbog čega bi prijevoz putnika i tereta trebalo preusmjeriti na željeznicu.  

S obzirom na to da se uskoro očekuje izbor novoga povjerenika za promet Europske komisije, Lochman je izjavio:    

- U cilju postizanja punog potencijala željezničkog sektora neophodan je potpuno sinkroniziran pristup svih dionika sektora, predsjednika vlada te Europske komisije, Vijeća i Parlamenta. Iako se članice CER-a zalažu za povećanje sredstava za željezničke projekte u novom višegodišnjem financijskom okviru EU-a, očekuje se da će se sredstva koja se ulažu u razvoj željezničkoga sektora smanjiti, zbog čega je potrebna intenzivnija suradnja članica CER-a i ostalih dionika.

Lochman je istaknuo da trenutačni izvori financiranja iz Europskog fonda za strateške investicije (EFSI), kojim se sufinanciraju projekti obnove voznoga parka, i Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), kojim se sufinanciraju projekti obnove i izgradnje infrastrukture, nisu dovoljni za pokrivanje troškova ulaganja u željeznički sektor na području EU-a. Dodao je i to da je u prvih 15 članica EU-a omjer izgradnje cestovne i željezničke mreže 65:45, dok je u zemljama jugoistočne Europe taj omjer 85:15 u korist razvoja cestovnoga prometa, zbog čega je istaknuo potrebu za dodatnim izdvajanjem sredstava iz nacionalnih fondova kako bi se uspostavila održiva željeznica te dodao da u tom cilju određene zemlje imaju poseban fond za financiranje projekata na prometnoj infrastrukturi.

Nakon Lochmanova izlaganja predstavnik resornog ministarstva Krakić istaknuo je da je Ministarstvo intenzivno uključeno u restrukturiranje željezničkog sektora u cilju stvaranja učinkovitoga i održivoga sustava te je zahvalio izvršnom predsjedniku CER-a na pomoći koju pruža svojim članicama i ustrajnom zastupanju interesa željezničkoga sektora pred Europskom komisijom, Vijećem i Parlamentom.

Predstavnici HŽPP-a predstavili su investicije u nastavak obnove voznoga parka. Nakon što su na temelju ugovora s Končar – Električnim vozilima isporučena 24 vlaka, do kraja prvoga kvartala 2020. bit će isporučena još četiri dizel-motorna vlaka. Predstavili su i projekt obnove voznog parka 21 novim elektromotornim vlakom za koje je HŽ Putnički prijevoz u suradnji s resornim ministarstvom aplicirao za sredstva iz EU-ovih fondova i planove za daljnju nabavu elektromotornih i dizel-motornih vlakova. Osim što ulaže u dodatnu digitalizaciju poslovanja i modernizaciju prodajnoga sustava, nakon uvođenja integriranoga javnog prijevoza i zajedničke prijevozne karte autobusnoga i željezničkoga prijevoznika u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu, HŽ Putnički prijevoz planira proširiti tu ponudu i na druga gradska središta u skladu sa Strategijom prometnog razvoja RH (2017. – 2030.). HŽPP planira intenzivirati i aktivnosti vezane uz oglašavanje u vlakovima te uvoditi više posebnih vlakova u suradnji s jedinicama lokalne i regionalne samouprave. 

Član Uprave HŽ Infrastrukture Darko Barišić izrazio je žaljenje zbog smanjenja investicija u željezničku infrastrukturu koje je najavio Lochman te istaknuo kako sve članice EU-a nisu krenule s iste točke, odnosno kvalitativnog stanja željezničke infrastrukture. Zbog toga bi, smatra, trebalo povećavati, a ne smanjivati izdvajanje EU-a za investicije u željezničku infrastrukturu, posebno novim članicama čija je infrastruktura u lošem stanju kako bi u sljedećem razdoblju dostigli kvalitetu željezničke infrastrukture drugih članica EU-a.

Govoreći o problematici s kojom se susreću u provedbi projekata sufinanciranih iz EU-ovih fondova, predstavnici HŽ Infrastrukture predstavili su ključne infrastrukturne projekte sufinancirane EU-ovim sredstvima, istaknuvši kako bi najavljeno smanjenje investicija zaustavilo taj trenutačni zamah. U tijeku su projekti rekonstrukcije postojećega i izgradnje drugoga kolosijeka na dionici Dugo Selo – Križevci, izgradnje nove pruge za prigradski promet na dionici Gradec – Sveti Ivan Žabno te modernizacije i elektrifikacije pruge na dionici Zaprešić – Zabok, koji su financirani sredstvima iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, te  izrada projektne i ostale dokumentacije za izgradnju drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu na dionici željezničke pruge Škrljevo – Rijeka – Jurdani, koja je sufinancirana sredstvima CEF-a, a predstavljeni su i ostali projekti koji će se sufinancirati sredstvima EU-a, pri čemu prioritet ima modernizacija pruge Rijeka – državna granica, koja se nalazi na transeuropskom Mediteranskom koridoru.

S obzirom na to da će Hrvatska predsjedati Vijećem EU-a od siječnja do lipnja 2020., jedna od tema bila je i organizacija okrugloga stola na temu željeznice koji se svake godine održava u Bruxellesu u organizaciji CER-a i zemlje koja predsjeda Unijom. Na sastanku je dogovoreno da će se intenzivirati suradnja CER-a i nacionalnoga željezničkog sektora u cilju što bolje pripreme za predsjedanje EU-om, a raspravljalo se i o pripremi Hrvatske za ulazak u šengenski prostor.

Iako željeznički sektor na području EU-a zapošljava 1,06 milijuna radnika, raspravljalo se i o nedostatku željezničkih kadrova te financiranju projekata vezanih uz edukaciju radnika te stipendiranje učenika i razmjenu studenata putem projekta Erasmus.

U ime HŽ Infrastrukture član Uprave Marko Z. Žubrinić poručio je kako na razini EU-a treba zajedno lobirati za promociju željezničkih zanimanja tako da se osiguraju financijska sredstva za stipendiranje željezničkih zanimanja u srednjim školama i fakultetima. Također je istaknuo da zaposlenicima željeznica u EU-u treba omogućiti edukaciju o novim tehnologijama zbog interoperabilnosti željeznica u Europskoj uniji. Zaključno je izvršni predsjednik CER-a ukratko predstavio projekte kojima se promovira zapošljavanje u željezničkom sektoru i analiziraju učinci modernizacije željezničkoga sustava.